Ante Beban 103 years the oldest living coral hunter from Zlarin
Ante Beban zadnji lovac na koralje sa “inžinjom” je navršio 103. godine života.
Njaveći ulov – grana koralja velika kao buket
“Aha oborilo i onda ja bacija rezonantu s ovu stranu pa prema zapadu tamo i u rezonanti je odma bija koralj. Tu sam ja našao tu veliku granu što sam ja tebi govorija. Ona je bila ovakva (pokazuje rukom veličinu). Lovilo se, bilo je svaki puta po dva kila i onda svaki put kad loviš sve manje i manje. Međutim u kojoj pošti, prvoj, drugoj, trečoj ja ne znam, kad ja izvadija ježin a doli vidi se nešto veliko crveno, ja povuka gori, kad to vidim veliku granu na kraju onoga borsuna, sama stoji na samoj ivici, ajme meni ako dođe na površinu ispast će. Specifična težina je lakša, a ja bija u gačicama, bilo je lito i ja skočija i zaronija se i lagano je uvatija i samo što sam je uvatija ona se otkačila. Ajme meni eto takva je bila, to je bilo
(maše glavom) nikad neću zaboraviti. To je bila vrijednost, danas ta grana bi vrijedila preko pedeset tisuća kuna. Nije važna težina nego obujam, to je bilo kao buket.”
Ante Beban sa Zlarina, zadnji je lovac na koralje sa “inžinjom”, navršio je 103. godine života.
Priča o svom njavećem ulovu – grani koralja velikoj kao buket, a koju je spasio u zadnjem momentu da se ne otkači i potone.
Ante Beban sa svojom družinom u lovu na kureja na pošti kod Bačvice u svom brodu ZR 26.
Koraljarska trojka u lovu na koralje. U škafu na provi svog broda je Ante Beban, a na veslima su mlađahni petnaestogodišnji Goran Acalin i Daniel Dean u šezdeset trečoj godini života.
Kapetan Ante Beban izvlači konop sa “inženjom” i zadivenim koraljima svoj osobni modificirani izum kojim je mogao sam rukovati bez tuđe pomoći.
Ante Beban najtrofejniji ribolovac zubataca na panulu. Njegov rekord u jednom danu sa ulovom od 80 kg i 21 zubatac još nitko nije premašio.
Tesker Pietro
Tesker Pietro pomorac rođen na Zlarinu 1888. godine u sredini slike koja je nastala na parobrodu AQUILEIA u vlasništvu LLOYD – TRIESTINO od 1935. godine koji se prije zvao Prins der Nederlanden od 1914. godine.Izrezan je u rezalištu 1947. godine.
Po sječanju Ante Bebana negdje oko 1930. godine kao osmogodišnji dječak bio je s ujcem Felicijom Vukov u ribolovu. Sreli su Tesker Pietra koji je bio zaposlen kao djelatnik pomorske straže na jednoj punti u ribolovu. U to doba jedini je imao brod sa unutrašnjim motorom. Tesker je bio jedan od vrhunskih ribara čiji rekord star skoro sto godina nije nikada premašen u lovu na zubatce na panulu u jednom danu. Naime tog dana ulovio je 200 zubataca koje nije uspio prodati već samo darovati. Za lov na zubatce je koristio trainu na koju je na kraju bila privezana panula napravljena od osušenog sturna omotanog suhom kožom pauka i dvije udice broj četiri i olovo. Takav mamac bi se svaki puta poslije ribolova osušio i znao je trajati i godinu dana.
Ante Gregov
Courtesy of Mr. Michael, the owner of the paintings, who does not mind the logo, we see five different motifs from Ante Gregov’s oeuvre.
Kako reče povjesničarka umjetnosti Marina Viculin: Slikarstvo Ante Gregova je onaj najljepši najtradicionalniji primjer slike, prozora u drugi svijet. Ovdje je svaka iluzija vrlo brižno sačuvana. Slikar je sveznajući pripovijedač s osobinama božanstva.
Mlada djevojka u narodnoj nošnji na obali u Zlarinu. Uspoređujući crte lica mlade Zlarinke dade se zaključiti da slika predstavlja suprugu autora Ante Gregova iz mladih dana.
Crkva Gospe od Rašelja u Zlarinu posvećena 1448. godine. Sa kakvim su se sve vradžbinama i demonima morali nositi sakristan i svećenik ilustrira slika “Prozor u drugi svijet”.
Demoni koji su progonili praznovjerne Zlarinjane i obilje šibenskog kanala nekada za uspješnog svićarenja. Desno od kozoroga je tvrđava sv. Nikola, a sasvim desno lanterna Jadrija.
Posejdon sa svojim karakterističnim trozubom, grčki bog mora, pomoraca, oluja i brodoloma na slici Ante Gregova.
Zahvaljujuči talentu samoukog slikara Ante Gregova možemo sa njegove slike dočarati i shvatiti preradu maslina u ulje u prošlim vremenima kao da je snimljena foto aparatom.
Sam mlin u koji su stavljane masline se je u Zlarinu zvao toš. Ubrane masline koje su se topile u moru u karatilima su se stavljale u koš a koji su okretali po dvoje sa svake strane. Kako se je mlin vrtio to su masline ispadale iz koša pod mlinski kamen i to se vrtilo do četiri sata. Kaša mljevenih maslina se stavljala u sakete od lanenog konopa. Saketi puni mljevenih maslina su se slagali pod prešu koji su preko poluga i muniveja (vitla) okretala četvorica ljudi. U velikom kotlu se je zagrijavala voda cijeli dan. Tako stisnute sakete su zalijevali vrelom vodom i voda i ulje sakupljala se u kamenici. Sa vrha se je pijatom odvajalo novo ulje. Za razliku od svih ostalih načina prerade maslina, ulje dobiveno na ovaj način se može odmah upotrebiti.