Obično su zlarinjani u prošlosti emigrirali iz ekonomskih razloga u Argentinu ili SAD, a iz prekomorja slali obitelji fotografije. Međutim, četiri brata Acalin su preko jedne austrijske firme krajem 19. i početkom 20. stoljeća gradili mostove i pristane na Nevi u St. Peterburgu. Tako je i ova raritetna fotografija nastala u jednom foto atelieu u nekadašnjem Petrogradu, kasnijem Lenjingradu, današnjem Sankt Petersburgu. Na slici vjerojatno prvi lijevo stoji Branica, desno stoji Acalin Srečko, a sjede Jerko i Stipe Acalin.
Skupna obiteljska fotografija jedne zlarinske obitelji više generacija nastala u prvoj polovici 20. stoljeća. Vidimo uglavnom žensku svakodnevnu nošnju, te desno bosu djevojku bez obuće.
Više generacija zlarinskih stolara uz starog meštra Morovića maranguna sa mladim šegrtima.
Slika prikazuje pogrebnu povorku koja se kreće uz samo more žalom od Male Bande jednog kišnog dana od kuće pokojnika prema groblju ranih 20. godina 20. stoljeća.
Zgrada centrale u kojoj je bio smješten agregat koji je nabavio u Njemačkoj Jerko Alfier i započeo je s radom još 25. 12. 1929. godine. Zlarin je bio elektrificiran tj. imao je rasvjetu u domaćinstvima, a i javnu rasvjetu po mjestu do odlaska talijanske vojske u II svjetskom ratu koja je demontirala i odnijela postrojenje centrale. Centrala je bila naslonja uz seosku makinu – uljaru.
Zlarinka pri natapanju male bačvice pred jematvu na žalu zlarinske vale. U pozadini se vidi dvorac čiji je vlasnik nekada bio Plemaniti Kosirić, a danas znan kao Trutini dvori.
Stolari – maranguni na vratima radionice vlasnika meštra Josipa Morovića.
Jahta Nirvana građena 1903. godine u Korčuli, u vlasništvu braće Vukov bila je ponos Zlarinjana. Prva namjena vlasnika iz Dubrovnika bila je da služi kao natjecateljska jahta, te je kupnjom braće Vukov prenamjenjena ugradnjom bačava po mjeri u štivi za dužobalni prijevoz vina. Od dvadesetih godine Nirvana se koristi kao turistički dužobalni brod za višednevni boravak turista. Preživjevši II svjetski rat do 1947. godine je na mrtvom vezu u Zlarinu, a nacionalizacijom i odlaskom u Herceg Novi ubrzo je napuštena i totalno uništena.
Jahta Nirvana na sidru i privezana u luci Zlarin sa razapetim jedrima. Organizirano je krstarila sa češkim turistima po Jadranu.
Na zadnjoj strani prethodne razglednice vidimo i opis na češkom jeziku, te datum odašiljanja 9. 6. 1923. godine. Posebno je zanimljiv i neviđen sam pečat jahte Nirvana također na češkom jeziku.
Dvije Zlarinke u zlarinskoj nošnji predu vunu kudiljom i vretenom.
Zlarinsko kupalište pod Oštricom i kupači u kostimima po modi na početku dvatesetih godina .
Kupalište “Banj” Feliksa Vukova izgrađeno na betonskim stupovima sa kabinama. Nažalost kupalište je uništeno bombardiranjem u drugom svjetskom ratu.
Veslački klub “Krka” sa svojim čamcima na izletu u Zlarin 1932. godine. U prednjem planu je čamac Ruža.
Na slici iz 1932. godine veslaća “Krke” u zlarinskoj uvali također vidimo i zgradu električne centrale naslonjenu na makinu – seoski mlin za ulje.
Zlarinke u masovnoj sceni peru robu na žalu i pjevaju u koprodukcijskom filmu “Princeza koralja”. Film je iz 1937. godine i sniman je na Zlarinu i Drveniku u režiji Viktora Jansona, a glavnu žensku ulogu igra Ita Rina kao Anka u filmu.
Fotografija snimljena na krštenju kćerke Jerka Alfiera pionira zlarinske elektrifikacije nastala 1937. godine. S lijeva je krsni kum Marko Šupuk najmlađe kćerke Jerka Alfiera. Ime je dobila po kumi Ita-Rini, koja je druga s lijeva. U sredini je Tunka, djevojka u obitelji Alfier drži u naručju malu Ita-Rinu Alfier. Jerkova majka Srečka- Fortunata Alfier je do svoga sina Jerka Alfiera vlasnika centrale u Zlarinu. Jerko Alfier prijateljevao je s Markom Šupukom iz šibenske obitelji vlasnika hidrocentrale Jaruga na Krki. Na krštenje svog najmlađeg djeteta, djevojčice Ita-Rine pozvao je cijelu filmsku ekipu sa snimanja filma “Princeza koralja”, a prijatelja Marka Šupuka i glumicu Ita-Rinu da budu krsni kumovi djevojčici koja danas živi u Kanadi i ima 78 godina.
Zlarinke peru robu na vrulji. Snimka je nastala poćetkom pedesetih godina prošlog stoljeća.
Zlarinska vila obitelji Zuliani u predjelu Bućina sa crkvicom Porođenja Isusovog snimljena dvadesetih godina dvadesetog stolječa. U tom vremenu dok su vlasnici bili obitelj Zuliani cijela vila sa lođom kao i susjedna pripadajuča crkvica bila je u savršenom stanju.
Pogled sa mora na porat i ulazna vrata posjeda obitelji Zuliani i vilu u pozadini na snimci iz 1928. godine .
Tri generacije vlasnika vile Bućine – Zuliani slikane pred ulazom u vilu tridestih godina dvadesetog stoljeća. Na slici su najmlađa Rina u naručju majke Beatrice, baka Vicenza i teta Laura.
Zlarinska vila obitelji Zulijani poslije četrdesetak godina i zakonskih zavrzlama. Lođa koja je nekad bila ukras vile devastirana i zapuštena ostala je na samo četiri kamema stupa i nekoliko greda koje su bile oslonac za krovište. Snimak je iz 1964. godine.
Crkvica Porođenja Isusovog i ostaci vile Zuliani snimljeni iz broda ovih godina. Od starog sjaja ni traga.
Zlarin ulje na platnu hrvatskog slikara Josipa Crnoborija. Po dolasku iz Argentine 1978. godine u New York dugogodišnjem prijatelju naslikao je prema motivu sa stare razglednice Zlarina u znak prijateljstva.
Marko Juračić priženjenini zlarinski zet sa suprugom pred vratima svoje krčme.
Ante Gregov samouki slikar rodom iz Borovice na Zlarinu živio je od 1925. do 2002. godine. Od rane mladosti se bavio slikarstvom, a intenzivnije od 1960. godine do 1990. godine, kad je zbog sljepoće morao prekinuti svoj stvaralački opus. Stotine njegovih slika prikazuju minuli život na otoku Zlarinu gledajući na sve segmente života od rođenja, mora, ribanja, vjenčanja, smrti… Naprosto oda životu kakvog ga još uvijek pamte stariji zlarinjani.
Gornja slika prikazuje retrospektivu umjetničkog stvaralaštva Ante Gregova koju je uprilićila njegova životna saputnica gospođa Zdenka Gregov na gornjem katu kuće u kojoj sada živi.
Zlarinski krovovi i luminari sa lerojem na umjetničkoj slici iz 1970 – ih godina.
Zlarinski porat sa gajetama početkom sedamdesetih godina na umjetničkoj slici.
Umjetnica Jagoda Kaloper, po ocu zlarinskih korjena rođena je u Zagrebu, gdje je diplomirala na Likovnoj akademiji 1970. godine. Slikana na Zlarinu 2008. godine pred galerijom i svojim eksponatima na lijevoj strani fotografije. Tematika izložbe “Nasljedstvo” su more i koralji. Jagoda Kaloper lijevo na slici.