Da je Skradin bio važno prometno čvorište vidimo iz nekoliko priloženih izvadaka voznih redova iz 1888. godine. Parobrodarsko društvo za navigaciju parobrodom na relaciji Zadar-Trst održavalo je brodsku liniju Aust. Ung. parobrodom “Flink” koji je polazio svake srijede iz Trsta u 5 sati. Jedna od luka poslije Šibenika u koju je pristajao bila je i Skradin. Na gornjoj slici se vidi bok parobroda Flink, a cijeli parobrod privezan u Šibeniku 1890. godine u postu naziva “Šibenik pogled sa mula Krke”.
Vozni red parobroda “Flink” u polasku i dolasku sa cijenikom za I i III klasu sa iznosima u fiorinima i soldima iz 1888. godine.
Skradin je bio povezan takozvanom brzom kopnenom vezom fijakerom sa Šibenikom za 76 soldi iste 1888. godine.
Kako je Bribir bio raskrsnica puteva iz Zadra prema Kninu preko Kistanja tako i sa Drnišem cestom koja je vodila do Sinja. Ali se isto tako moglo doći i do Skradina za 90 soldi i stiči na parobrod, i odatle uhavati veze za cijeli svijet i sve to 1888. godine .
Ovako se nekad putovalo iz Skradina na lozovačku stranu. Na slici se vide austrijski konjanici koji se vozaricom prebacuju na suprotnu stranu.
Članovi obtelji Marasović, sluškinja koja drži malo dijete i fijaker prebacuju se iz Skradina na lozovačku stranu vozaricom. Fotografija oko 1895. godine.
Fotografija oko 1900. godine na kojoj su vozači koji su opsluživali vozaricu u Skradinu, tj. veslajući prebacivali putnike i teret s jedne na drugu stranu.
Vozarica u momentu ukrcaja automobila na Lozovačkoj strani pred polazak prema Skradinu. U pozadini se nazire poviše zelenila Skradin sa svojim zvonikom.
Skradinska obala 1919. godine za vrijeme boravka američkih mornara sa broda koji je bio u posjetu Šibeniku.
Na skradinskoj obali gdje se danas nalazi fontana, a na desnoj strani slike vidimo kapelicu a pred njom izmješano mnoštvo talijanskih vojnika i američkih mornara i među njima lokalnu djecu koja se mogu vidjeti i na donjoj slici. Snimka je iz 1919. godine.
Američki i talijanski oficiri sa lokalnom djecom iz Skradina slikani na stepeništu ispred zvonika Crkve porođenja Blažene Djevice Marije. Na snimci iz 1919. godine nad ulaznim vratima vidi se ploča sa natpisom koja je tamo još i danas, ali nema grba nad pločom.
Na zvoniku opatijske crkve lav Sv. Marka, umjesto knjige, drži mač biskupa Trevisana; trostrani grb, ispunjen; jedna zlatna traka dijeli gornji dio, kojem je jedno polje plavo, od donjeg, koji ima na plavom tri zlatne trake.
Na ploći ipod grba napisano je latinski: BOGU. NAJBOLJEM. NAJVEĆEM. ZVONIK SVETI POSTAVI JAVNOJ POBOŽNOSTI BISKUP ANTONY STEPH. TREVISAN GODINE SPASENJA 1782
Po završetku I svjetskog rata demontiran je most na rijeci Piavi u Italiji i ponovo montiran kod Skradina 1919. godine na mjesto na kojem je do tada vozila vozarica.
Zahvaljujući posjeti brodovlja strane flote 1931. godine je upriličen izlet kuterima iz Skradina na Slapove Krke, te je tom prilikom snimljena ova raritetna slika na kojoj se mogu uočiti i pontonski most sa rijeke Piave u prednjem planu i u pozadini novoizgrađeni željezni koji još nije bio u funkciji.
Skradinski most u izgradnji na snimci nastaloj sa pontonskog mosta.
Prvi čelični most izgrađen 1930. godine. Most je bombardiran i porušen u naletu savezničke avijacije koje je trajalo od 11 do 11,30 sati dana 2. 06. 1944. godine.
Autobus prelazi preko skradinskog mosta, koji je izgrađen 1955. godine, a fotografija je nastala 1959. godine.
Skradinjani
Skradinjani.
Poznati skradinjani u trenucima dokolice slikani početkom dvadesetog stoljeća. Na slici su s lijeva gore Rosa, Buljan hotelijer, Bedrica poznati proizvođač vina i podrumar, Pavasović, Mandić, a lijevo dolje Giorgio Knežević, te do njega drži damižon Colanster.
Otišla je posljednja dama rođena skradinjanka Latifa Marin. Snimka iz filma “Krkom uzvodno” i Latifa iza svog žburta.
Latifa Marin u šetnji za malu Gospu šeće glavnomm ulicom sa sumještankama.