Tvrđava Gripe sa vojarnama na snimci iz polovine šezdesetih godina 19. stoljeća.
Malo desno od centra slike vidimo zgradu zdravstvenog poglavarstva “Šanitad” sa malim mulom pred njom podignutu 1821. godine, a srušenu oko 1875. godine.
Pogled na ugao Marmontovog prolaza preko mandraća Matejuške i ograda od grabovine snimljen šezdestih godina XIX stoljeća.
Poljana koju je sa zapadne strane omeđilo zapadno krilo Prokurativa građeno od 1863. godine do 1867. godine. Istočno krilo građeno je u dvije etape od 1909. do 1911.godine i druga faza 1927. do 1928. godine. Na zgradi u dnu trga radi vizualne simetrije dograđen je vertikalni dio nad drugim ulaznim voltom gledano s lijeve strane.
Palaća Bajamonti dovršena 1858. godine. Lijevo od palaće vidimo pročelje sv. Frane kojem je nad ulazom izgrađen zvonik kakvog i danas vidimo. Desno je još vidljivo da se gradi zapadno krilo Prokurativa koje je zapoćeto 1863. godine, a završeno 1867. godine.
Antonio Bajamonti gradonačelnik Splita od 04. 01. 1860. godine do 06. 06. 1864. godine.
Pozadina portreta Antonija Bajamontija koji je nastao 17. 09. 1865. godine u dobi od 33 godine. Tada je već godina dana da je napustio mjesto gradonačelnika. Na četvrtom spratu njegove palaće portretirani su mnogi poznati suvremenici onog doba u fotografskom studiju “ZINK”.
Program štampan u Milanu u Italiji povodom svečenog otvaranja kazališta Bajamonti za sezonu 1859/1860 godine.
Naslovnica programa predviđenog za svečano otvaranje kazališta Bajamonti. Izvodila se je lirska operetna drama u četiri čina od Giuseppea Verdia.
Upozorenje na četvrtoj stranici programa štamparije Tito di Gio. ricordi iz Milana štampano 1859. godine o autorskim pravima koja su več u ono doba 1859. godine vrijedila i morali su ih se svi strogo pridržavati u Ujedninjenome kraljevstvu Italije, a bila su otisnuta na programu za jednu operu u Hrvatskoj , to jest za svečano otvaranje kazališta Bajamonti u Splitu. Danas svatko i sve što mu dođe do ruku kopira i ne obazire se na autorstvo iako postoje upozorenja.
Na južnom uglu dijela nekadašnjeg lazareta još nema izgrađene lučke kapetanije, a na palaći Bajamonti možemo vidjeti kako je izvorno izgledalo južno pročelje palače prema sv. Frani.
Pogled na Poljud iz 1880. godine.
Izvadak voznog reda Kraljevske željeznice za Dalmaciju iz 1888. godine za liniju Split – Knin. Jedino duže zadržavanje od 15 minuta je bilo u Perkoviću uz kratkotrajna usputna zaustavljanja na relaciji od Splita do Knina gdje se stizalo za oko 5 sati vožnje.